Kategorija Događanja

Učenici drugoga razreda napravili su zdravi doručak. Na satu razrednika su opisali važnost prvoga jutarnjeg obroka. Odabrali su  i pripremili namirnice, te uz pomoć  tete Sanje i  učiteljica, ogulili jabuke, mrkve, kruške, banane i mandarine. Dodali smo žitarica, orašastih plodova i mlijeka. Napitak je bio vrlo ukusan!

U povodu Mjeseca hrvatske knjige učenici 7. razreda naše škole bili su na vrlo zanimljivom susretu u gradskoj Knjižnici S. S. Kranjčevića. Domaćini su organizirali susret s književnicom Jasminkom Petrović koja je došla iz Beograda predstaviti nam svoj novi roman Leto kada sam naučila da letim. Iako roman još nije preveden na hrvatski jezik, blizak nam je ne samo zato što je glavna junakinja tinejdžerica kojoj ideja da ljetuje s bakom strašno ide na živce, nego i zato što se radnja romana događa na Hvaru pa se i jezik isprepliće u različitim manifestacijama – od standarda preko žargona do lokalnog hvarskog govora. Uz autoricu na susretu nas je dočekala i glumica koja je čitala ulomke navedenog romana, a potom bi nas spisateljica uvela u razgovor tražeći od nas izlaganje o temama obrađenim u romanu. Teme su bile šarolike: od toga koliko nam je prihvatljiva ideja ljetovanja s bakom, preko briga i problema koji, više – manje, muče sve tinejdžere, do korištenja društvenih mreža i činjenice da bez njih više ne znamo funkcionirati. Brojni učenici rado su se uključili u razgovor iznoseći svoje primjedbe, zapažanja i stavove o već spomenutim temama. Susret smo završili praveći naše malo more usred Zagreba – rukama smo njihali ogroman najlon čiji nas je zvuk nakratko odveo u najljepše doba godine – ljeto. Zahvaljujući gospođi Petrović tako smo osjetili dašak mora i prisjetili se svih čarobnih trenutaka naših vlastitih ljetovanja.

Kao i svake godine, u našoj smo školi obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, dan sjećanja na tužnu hrvatsku prošlost. Svi mi učenici od prvog do osmog razreda, kao i naši učitelji, okupili smo se u predvorju škole te smo se kroz održanu prezentaciju prisjetili Vukovara i Škabrnje u vrijeme rata. Slušali smo o strašnim, nezamislivim događajima koji se nikada neće zaboraviti, prisjetili smo se naših hrabrih branitelja koji su svim srcem branili taj nevini grad koji leži na Dunavu i zahvalili smo im jer zbog njih mi danas živimo u miru i slobodi. Učenici osmih razreda su, tijekom prezentacije, čitali svoje literarne radove posvećene Vukovaru i Škabrnji. Na razglasu se moglo čuti puno lirskih domoljubnih pjesama i sastavaka u kojima se govorilo o gradu koji je simbol junaštva cijele Hrvatske. Ti radovi nastali su nakon posjeta Vukovaru. Učenici su čitali svoje doživljaje napaćenih gradova u vrijeme rata te time drugim učenicima dali još bolji uvid i više saznanja o tim krvavim događajima iz bliske nam prošlosti. Toga dana također je održana već tradicionalna videokonferencija s prijateljskom nam Osnovnom školom Vladimira Nazora iz Škabrnje, čije smo učenike lani ugostili u našoj školi. Pročitano je mnogo literarnih radova i otpjevano mnogo pjesama posvećenih žrtvama Domovinskog rata. Čini nam se da smo u tom ozračju svi još jasnije shvatili što je zapravo Vukovar značio za sve nas. Vukovar će zauvijek živjeti u svakom stanovniku Hrvatske. Barjak hrvatski danas se ponosno na vjetru vijori, kao simbol junaštva i pobjede. Ivana i Josip Vučković, 8. b

Učenici OŠ Petra Preradovića 18. listopada obilježili su Dan kravate. Učenici su na satu razrednika naučili ponešto o povijesti kravate i provjerili svoje znanje putem provedene ankete. Kravata je dio odjeće koji se kao viseći ukras vezuje na različite načine oko vrata. Ona se vezuje uz Hrvate koji su ju, kao modni detalj, u 17. stoljeću proširili Europom. Tijekom povijesti kravata je bila izrađivana od različitih materijala i nošena je na razne načine. Važno je napomenuti da Enciclopedia Britannica uz imenicu „cravat“ navodi da je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datira u 1656. godinu. Kravati je posebnu počast iskazao i Hrvatski sabor. Od 2008. godine 18. listopada je Dan kravate. Katarina Galijan, Antonija Bonča

U sklopu izložbe ARCA 2018, 18. listopada  u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, učenici 4.b razreda sudjelovali su na prigodnoj radionici. Radionicu pod nazivom : „Izrada svjetlećeg bedža“ vodio je gospodin Bojan Florian iz Hrvatske zajednice tehničke kulture. Učenici su zajedno sa učiteljicom Dubravkom Popović izrađivali bedževe-narukvice. Bilo je to zanimljivo i poučno iskustvo za učenike koji su samostalno rezali i šivali bedževe. Na kraju su uz pomoć gospodina Bojana stavili žaruljicu i bateriju kako bi bedž mogao svijetliti. Puni veselja i novih znanja, narukvice su ponijeli svojim kućama.

16. Međunarodna izložba inovacija ARCA 2018 i 10. Sajam inovacija u poljoprivredi AGRO ARCA održana je od 18. do 20. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Naša škola imala je čast prvi puta sudjelovati na ovoj međunarodnoj izložbi inovacija gdje se predstavljaju inovatori iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Među izlagačima su se našle srednje škole, fakulteti,  udruge i pojedinci koji su donijeli svoje izume kako bi ih predstavili široj javnosti. Uz prigodne radionice, prezentacije, predavanja, posjetitelji su mogli pogledati izložbu, upoznati inovatore. Naša škola predstavila se programom školskih robota. Prof. Ivan Lasić je s učenicima 5., 6. i 8. razreda izradio modele školskih robota koji se pokreću uz pomoć micro:bita. U radnom prostoru roboti se mogu pokretati i izvršavati radnje samostalno ili upravljanjem na daljinu. Predstavili smo i naš program  eTwining i Eko škole. Ocjenjivački sud, u čijem su sastavu bili predstavnici iz Udruge inovatora Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore, Agronomskog fakulteta Zagreb, Društva inovatora Split i Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine, dodijelio je nagrade za inovacije u nekoliko kategorija: Inovacije mladih, ARCA i AGRO ARCA. U kategoriji Inovacija mladih za eTwining program BRONČANOM MEDALJOM nagrađene su naše profesorice Alemka Miklić i Vinka Zgrablić. Škola je nagrađena, također BRONČANOM MEDALJOM, za program Eko škole. Za svoj trud i rad u izradi školskih robota, također u kategoriji inovacije mladih,  ZLATNU MEDALJU dobili su učenici: Bruno Bolić, Teo Dizdar, Nika Horvat, Marko Matković, Damjan Tičarić Škunca, Arwen Regušić Popović, kao i njihov mentor prof. Ivan Lasić. Ponosni smo na naše učenike i profesore i iskreno im čestitamo na ovom velikom međunarodnom uspjehu.

U četvrtak, 11. listopada 2018., u suradnji s SŠ Ruđera Boškovića, obilježili smo Svjetski dan vida, a vezano za projekt Očne gimnastike. Sudjelovalo je 28 učenika naše škole, 1. – 8. razred, bili su vrlo aktivni u izradi stripa  za različita područja vida. Odradili vježbe očne gimnastike. Učili su promatrajući  praktični rad učenika  optičarskog  usmjerenja o pomagalima za korekciju vida. Družili se s učenicima srednjoškolcima.  

Preventivni program pod nazivom „Program prometne kulture za najmlađe“ u organizaciji  Jumicar Hrvatske održana je 12. listopada 2018. godine na sportskom igralištu naše škole. Kako je bilo možete vidjeti OVDJE.  

Mali planinari su, u subotu, 13. listopada 2018., osvojili prvi vrh! I nabrali pune ruksake kestenja! Osvojili smo vrh Kameni svati, sretni smo i ponosni. Bilo je jako teško, ali je i jako lijepo. Pogled s vrha je čaroban. Od vrha do planinarskog doma – Kameni svati, staza ide po stijenama. Te stijene su zapravo okamenjeni svatovi, tako je to opisao August Šenoa u Povjesticama. Na domu je bilo planinara koji su pekli kestenje, pripremali drva za zimu, ali nama su najzanimljivije bile ljuljačke na granama drveća.  

Mali planinari su u subotu, 6. listopada 2018. posjetili špilju Veternicu. Krenuli smo sa Ponikvi mekom šumskom stazom do Planinarskog doma Glavica. Nakon okrijepe iz ruksaka (ili iz restorana) sišli smo do Špilje. Dok su roditelji kupovali ulaznice, učiteljica nas je podsjetila na Kodeks ponašanja u špilji. Svi smo stavili zaštitne kacige i hrabro krenuli za vodičem u špilju. Bilo je jako zanimljivo, a bilo je i straha, najbolje da to doživite i sami. Vidjeli smo šišmiše, medine zube, praljude… Kad je vodič ugasio svjetla, a medo reži, čuju se šišmiši (zvučni efekti), uzbudljivo. Ako bude lijepo vrijeme idemo i u subotu.  

U petak, 5. listopada 2018., je bilo veselo u 1.a razredu. Učenici su obilježili Dan učitelja uz prigodnu pjesmicu „Učiteljica“ koju je napisala njihova učiteljica Marija u boravku. Nacrtali su svoje učiteljice Antoniju, Ivanu, Mariju i Snježanu i crtežima ukrasili razredni pano.  

I ove godine naši su učenici obilježili Europski dan jezika. Učenici 7. razreda te polaznici izvannastavne aktivnosti eTwinning sudjelovali su u događanju ostvarenom putem eTwinning platforme. Priključili su se proslavi i upoznavanju raznolikosti jezika slanjem virtualne razglednice drugim sudionicima događanja iz raznih zemalja: Francuske, Estonije, Grčke, Portugala, Litve, Moldavije, Njemačke, Turske… Učenici su istražili obilježavanja Europskog dana jezika i uredili prigodni pano. Evo nekoliko informacija i zanimljivosti: Europski dan jezika obilježava se svake godine od 26. rujna 2001. Diljem Europe, 800 milijuna Europljana zastupanih u Vijeću Europe s 47 država članica, potiču se na učenje što više jezika, u svakoj životnoj dobi, u školi i izvan nje. Budući da je jezična raznolikost alat za postizanje većeg međukulturnog razumijevanja i ključni čimbenik bogate kulturne baštine našeg kontinenta, Vijeće Europe promiče višejezičnost u cijeloj Europi. Opći ciljevi Europskog dana jezika su: Upozoriti javnost na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturalno razumijevanje; Promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe; Poticati cjeloživotno učenja jezika u školi i izvan nje. Činjenice i zanimljivosti o jezicima: Većina europskih jezika pripada trima velikim skupinama: germanskoj, romanskoj i slavenskoj. Postoji između 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država. Većina europskih jezika koristi latinicu. Neki slavenski jezici koriste se ćiriličnim pismom. Grčki, armenski, gruzijski i jidiš imaju svoje pismo. Vinka Zgrablić, učitelj mentor